Novoosnovana kontemplativna linija Oblak neznanja Willigisa Jägera javnosti je predstavljena na proslavi u Benediktushofu 24. lipnja 2012. godine.

Pripada tradiciji kršćanskih mistika i mistikinja, imajući izvore u prvim stoljećima kršćanstva, kada se razvijala u dvama smjerovima:

  1. kontemplativni nauk koji su započeli učenjaci i mistici u Aleksandriji (Origen i Klement u 3. st.) i Kapadociji (Grgur Nazijanski i Grgur Nisenski u 4. st.)
  2. kontemplativna praksa koju su započeli bogotražitelji/ce – oci (abba) i majke (amma) – u pustinjama Egipta (Evagrije Pontski, Bazilije, Ivan Kasijan, Makarije, Sinkletika) i nastavili u tradiciji hesihazma (tihovanja), prisutnog i danas u Istočnoj crkvi (Hesihije, Simeon Novi Bogoslov, Grgur Palamas, Serafin Sarovski).

U Zapadnoj je crkvi zlatno doba kontemplacije bilo od 12. do 15. st. (Bernard, Marguerite Porete, Eckhart, Tauler, Ruusbroec, Bonaventura), s ponovnim procvatom u 17. st. u Španjolskoj (Terezija Avilska i Ivan od Križa) i u 18. st. u Francuskoj (Fenelon, Madame Guyon, Jean-Pierre de Cuassade).

Kontemplativna linija pripada tradiciji negativne, apofatičke (mistične) teologije koja proizlazi iz uviđanja da se o misteriju ne može govoriti jer on nadilazi sve pojmove i predodžbe – stoga je ona mistična. Ne može ga se shvatiti, pojmiti, nego samo iskusiti, „motriti“ u direktnom spoznanju – stoga je ona kontemplativna.

Kontemplativna linija podučava, tumači i promiče nepredmetnu kontemplativnu molitvu, kao i sve druge tehnike i metode koje otvaraju čovjekovu svijest i srce za bezgranični prostor slobode bezvremene Prvotne stvarnosti, Boga.

Čovjek pušta slike i predmete da prođu i drži svoj hram praznim.

JOHANNES TAULER

Oblak neznanja knjiga je neznanoga autora koji je živio Yorkshireu u Engleskoj krajem 14. stoljeća. Taj nepoznati redovnik opisuje kako uvodi jednog svog učenika u praksu kontemplacije. Pritom preuzima simboliku oblaka: motiv koji je čest u kršćanskoj mistici, a svoj izvor nalazi u Mojsijevu susretu s Bogom na Sinaju (Izl 16,10). Autor razlikuje Oblak zaborava od Oblaka neznanja. U prvom se radi o prvotnom napuštanju svih misli, slika i koncepata (koji se stavljaju u Oblak zaborava), a u drugom se ulazi u spoznanje sebe i Boga (Oblak neznanja; znanje po neznanju). Učenik se tako pažljivo i postupno uvodi u iskustva koja su nadosobna, nedualna i u prostoru neizrecivoga. Time je kontemplacija put koji nas preko konfesionalnog izvodi van i uvodi u iskustvo jedinstva sa svim stvorenim.

Willigis Jäger često je izražavao svoju želju da ponovno uvede kontemplaciju u svakodnevni crkveni život. Zadržavajući svoje puno značenje da bi ostvarila svoju svrhu religija bi morala upućivati da treba ići dalje od svog, u današnje vrijeme uobičajenog poslanja. To znači: ljude treba voditi do zrelije, transkonfesionalne duhovnosti koja nadilazi sve granice i podjele, koja djeluje iz direktne povezanosti s besprostornim i bezvremenim Izvorom. S time povezano, put kontemplacije ni u kojem vidu nije isključiv – otvoren je svima, pa tako i ljudima koji ne pripadaju ni jednoj konfesiji. Radi se zapravo o tome da se ljudi uvedu u iskustvo u kojem će shvatiti sebe, Boga i svijet u kojem živimo i jesmo.

Willigis Jäger stekao je to iskustvo u Japanu, prakticirajući zen (pod vodstvom velikoga majstora Yamade Koun roshija) i uvidio da ta mogućnost postoji i u kršćanskoj tradiciji, u mistici i s njom povezanim duhovnim putovima vježbanja. Zato društvo Zapadno-istočna mudrost (West-Östliche Weisheit) ima dva stupa – zen-liniju „Prazni oblak“ i liniju kontemplacije „Oblak neznanja“ – koji su sestre, odnosno potomci Willigisovi.

Struktura linije kontemplacije:

U liniju je uključeno stotinu dvoje učitelja i učiteljica koje je učiteljima imenovao Willigis .

Postoji i vijeće (savjet), članovi kojega su Willigis, Fernand Braun, Beatrice Grimm, Sven-Joachim Haack, Anne Höfler, Harald Homberger, Fran Nikolaus Müller, Margitte Niederstücke, Ursula Pöppinghaus, Jan Sedivy, Johannes Sell, Petra Wagner  i Alexander Poraj, sadašnji predstavnik i zastupnik Benediktushofa.

Postoje i četiri opunomoćenika koji, zajedno s Willigisom, duhovno vode i oblikuju liniju kontemplacije u smjeru i smislu Willigisovu: Beatrice Grimm, Petra Wagner, Fernand Braun i Franz Nikolaus Müller.

Mnogi učitelji i učiteljice kontemplacije linije „Oblak neznanja“ i dalje su članovi Würzburškog foruma kontemplacije (WFdK) kao i Würzburške škole kontemplacije (WSdK) iz koje su proizišli.